ARHEOLOŠKA BAŠTINA KOSTRENE:
Na najvišim uzvisinama povrh naselja općine Kostrena smještene su pretpovijesne gradine Solin i Sopalj. Brijeg Solin s ostatcima ar…heološkog lokaliteta nalazi se na sjeverozapadnom rubu Kostrene, iznad duboke uvale Martinšćica i doline Sušačke drage. Izvrsni položaj s kojeg se otvara panoramski pogled na istočne dijelove grada Rijeke bio je zaposjednut još krajem mlađeg kamenog doba, s trajanjem naseobine tijekom bakrenog doba (tijekom četvrtog i trećeg tisućljeća prije Krista). Lokalitet je s pristupačne strane brijega polovicom drugog tisućljeća prije Krista zaštićen polukružnim bedemskim opasačen izgrađenim tehnikom suhozida od lomljenih blokova kamena. Položaj gradine bio je napušten u posljednjem tisućljeću stare ere.
Na istočnom rubu općine Kostrena, na dominantnom kamenitom brijegu Sopalj s kojeg se pruža panoramski pogled na Bakarski zaljev i kvarnerske otoke nalazi se prostrano, s dva pojasa bedemskih opasača omeđeno pretpovijesno naselje, gradina Sopalj. Sopalj je utemeljen tijekom brončanog doba u drugom tisućljeću prije Krista, a kao stražarsko-nadzorna postaja bio je u funkciji nadzora prilaza Bakarskom zaljevu gotovo do našeg doba. Na nižim dijelovima Kostrene nalaze se još dvije manje nadzorne točke – Kula i Glavica. Na Glavici se nalaze tragovi manje pretpovijesne naseobine. Tijekom rimskog razdoblja na Kostreni su postojala tri manja seoska naselja, od kojih su antičko naselja u Šodićima i u Svetoj Luciji bila smještena uz trasu rimske državne ceste. Treće naselje, podno Urinja, kao i nadzorna priobalna postaja na Sršćici nestala su izgradnjom industrijskih postrojenja.
Raspadom Rimskog carstva lokalno romansko stanovništvo postalo je ugroženo upravo zbog pristupačnosti prilaza morem i rimskim prometnicama. Stoga krajem 4. stoljeća nakon Krista, u vrijeme napada naroda Zapadnih Gota, tadašnji žitelji Kostrene grade na mjestu ruševnih ostataka pretpovijesne gradine na brijegu Solin novu utvrdu. Prema dosadašnjim spoznajama, utočište na Solinu bilo je napadnuto oko 600. godine od strane prvog vala avaro-slavenskih osvajača našeg priobalja, osvojeno i spaljeno. Doseljeni slaveni držali su Solin neko vrijeme, vjerojatno do 800. godine, kada u napadu franačke vojske avaro-slavenske skupine bivaju uništene, a u naš kraj pristižu iz sjeverozapadnog kopnenog zaleđa Hrvati, koji se ovdje trajno naseljavaju.
